Disfagija: kako prepoznati poteškoće s gutanjem i što pomaže

Disfagija je medicinski izraz za otežano gutanje hrane, tekućine ili sline, pri čemu je otežan njihov prolazak iz usne šupljine u želudac. Može se manifestirati kao osjećaj zapinjanja hrane, kašalj tijekom jela ili bolno gutanje, a najčešće nastaje zbog neuroloških, mehaničkih ili funkcionalnih uzroka.

Ako se simptomi ponavljaju, mogu utjecati na prehranu, sigurnost tijekom hranjenja i kvalitetu života te povećati rizik od aspiracije, upale pluća i pothranjenosti.

Čak i ako se poteškoće s gutanjem javljaju povremeno, važno je obratiti pozornost na njih, osobito ako traju dulje ili se postupno pogoršavaju.

Što je disfagija?

Disfagija znači otežano ili neugodno gutanje koje se može pojaviti povremeno ili postati trajni problem. Neki osjećaju da se hrana zadržava u grlu ili prsima, dok drugi kašlju ili imaju osjećaj da hrana ne prolazi pravilno.

Važno je znati da disfagija povećava rizik od aspiracije, odnosno ulaska hrane ili tekućine u dišne puteve, što može dovesti do komplikacija poput ponavljajućih upala pluća.

Kako se odvija gutanje?

Gutanje je složen proces koji uključuje više mišića i živaca te se odvija u tri faze:

• Ezofagealna faza – hrana putuje prema želucu
• Oralna faza – hrana se priprema za gutanje
• Faringealna faza – aktivira se refleks gutanja

Poteškoće u bilo kojoj od ovih faza mogu dovesti do disfagije.

Uzroci disfagije

Disfagija može nastati zbog različitih uzroka, a često je riječ o kombinaciji više čimbenika.

Najčešći uzroci uključuju:

• Neurološke bolesti poput moždanog udara, Parkinsonove bolesti ili multiple skleroze, koje utječu na koordinaciju mišića potrebnih za gutanje.
• Mehaničke prepreke, primjerice suženje jednjaka, upale ili druge promjene koje otežavaju prolazak hrane.
• Poremećaji pokretljivosti jednjaka ili dugotrajni refluks, koji može nadražiti sluznicu i uzrokovati bolno gutanje.
• Starija životna dob, kada se prirodno smanjuje mišićna snaga i koordinacija.
• Kirurški zahvati na području glave i vrata ili zračenje, koji mogu utjecati na funkciju gutanja.

Simptomi disfagije

Simptomi se mogu razvijati postupno ili se pojaviti iznenada te utječu na sigurnost i učinkovitost hranjenja. Često ih prate nelagoda i nesigurnost tijekom gutanja. Najčešći znakovi uključuju:

• osjećaj zapinjanja hrane
• kašalj ili gušenje tijekom jela
• bolno gutanje
• vraćanje hrane u usta
• produženo vrijeme obroka
• nagon na povraćanje
• nenamjerno mršavljenje

Ako se simptomi ponavljaju ili pogoršavaju, preporučuje se posjet liječniku.

Vrste disfagije

Disfagija se može pojaviti u različitim fazama gutanja, pa razlikujemo više oblika.

Orofaringealna disfagija javlja se na početku gutanja i često je povezana s neurološkim uzrocima. Često se pojavljuje nakon moždanog udara i može uzrokovati kašalj, gušenje ili osjećaj zadržavanja hrane u grlu.

Ezofagealna disfagija javlja se dublje u prsima i često je povezana s osjećajem zapinjanja hrane u jednjaku.

Kako su povezani disfagija i gag refleks (refleks povraćanja)?

Disfagija i refleks povraćanja nisu isto stanje, ali se često javljaju zajedno. Osjećaj zapinjanja hrane ili strah od gušenja može potaknuti nagon na povraćanje, osobito u situacijama kada je gutanje dodatno otežano. To se često događa:

• tijekom stomatoloških zahvata
• tijekom ORL pregleda
• tijekom gastroskopije
• pri uzimanju tableta

Više o tome pročitajte u članku 👉 Refleks povraćanja: zašto nastaje i kako ga zaustaviti.

Dijagnostika disfagije

Ako imate dugotrajne poteškoće s gutanjem, liječnik će najprije obaviti klinički pregled i razgovor o simptomima. Po potrebi će vas uputiti na dodatne pretrage kako bi se procijenio proces gutanja i otkrio uzrok problema. Najčešće se koriste:

• endoskopska procjena gutanja
• videofluoroskopija
• gastroskopija
• u nekim slučajevima i manometrija jednjaka (mjerenje tlaka i pokretljivosti jednjaka)

Više o disfagiji možete pročitati na stranici 👉 Mayo Clinic.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Posjet liječniku preporučuje se ako:

• imate iznenadnu otežanu gutanje
• se hrana često zadržava
• osjećate bol pri gutanju
• kašljete tijekom jela
• nenamjerno gubite na težini
• sumnjate na aspiraciju

Što pomaže kod poteškoća s gutanjem?

Kod blažih poteškoća mogu pomoći jednostavne prilagodbe u svakodnevnom životu. Važno je jesti polako, u manjim zalogajima i u mirnom okruženju. Nekima pomaže mekša hrana ili zgušnjavanje tekućine, čime se smanjuje rizik od zapinjanja.

Važno je i pravilno držanje tijela te opušteno disanje tijekom gutanja. Kod izraženijih poteškoća može pomoći logopedska terapija, gdje se uče tehnike sigurnijeg gutanja. U nekim slučajevima liječnik preporučuje i posebne vježbe.

Kod osoba s izraženim refleksom povraćanja tijekom medicinskih zahvata može pomoći NoGag prašak, koji privremeno smiruje refleks i omogućuje lakše izvođenje pregleda.

Više o proizvodu pročitajte u članku 👉 NoGag prašak – prirodno rješenje protiv refleksa povraćanja.

Neka gutanje ponovno postane lakše

Poteškoće s gutanjem mogu biti neugodne i stresne. Mnogi se ljudi barem povremeno susreću s disfagijom, a kod većine se stanje može značajno poboljšati uz pravilan pristup i stručnu pomoć.

Važno je na vrijeme reagirati i potražiti savjet stručnjaka. Uz odgovarajuće prilagodbe, gutanje može ponovno postati sigurnije i ugodnije.

Ako se poteškoće ponavljaju ili se pogoršavaju, preporučuje se konzultacija s liječnikom.

Najšeća pitanja